Novosti

Goran Arsovski, „Aris“: Ne pravimo ustupke u kvalitetu

U intervjuu za InStore, generalni menadžer Goran Arsovski poveo nas je na putovanje kroz vreme u period otvaranja firme, ali i napred ka budućim planovima i novitetima.

„Odluka koja je donela preokret u razvoju kompanije je proizvodnja odmašćivača. Do tada su svi mislili da je odmašćivač (odmrsnuvač) nešto što je povezano sa odmrzavanjem. U ovom segmentu makedonskog tržišta nije postojao proizvod, nije bilo navike, niti potrebe za takvim proizvodom. Mi smo uspeli da edukujemo potrošače, da kreiramo i zadovoljimo tu potrebu. Tako smo stvorili i lojalnost brendu kakvu imamo i danas“, istakao je Arsovski.

Kompanija „Aris“ na makedonskom tržištu funkcioniše već 26 godina. Možete li nam reći nešto više o počecima i izazovima sa kojima ste se suočili?

Naša kompanija je počela sa radom 1993. godine. Sve je počelo jednim prijateljstvom sa vlasnicima kompanije za proizvodnju sredstava za čišćenje iz Italije. Videli smo da naše tržište ima kapacitet i potrebu za novitetima u ovoj industriji. U to vreme su postojale samo velike kompanije, OHIS i Alkaloid, i osim naše, mislim da je postojala još samo jedna firma koja je u međuvremenu propala. Postali smo jedna od prvih privatnih kompanija koja je počela da se bavi ovim poslom.

Tada smo naišli na birokratske opstrukcije jer su tržište držali veliki igrači. Počeli smo kao hemijska radionica, sa ograničenom proizvodnjom do 16 tona i skromnim prostornim kapacitetima. Tokom vremena smo se adaptirali na promene koje su dolazile.

Koliko je bilo teško ući u velike trgovinske lance? Gde se danas sve mogu naći vaši proizvodi?

Veliki sistemi (KA) ne preuzimaju proizvode koji će im stajati na polici. Oni ne žele da snose odgovornost za to da li će neki novitet proći na tržištu ili ne. Žele saradnju sa proizvodima koji se brzo prodaju („izlaze sa police“); pretpostavljam da je to njihova politika koja uključuje pokrivanje njihovih troškova. Čak i sada nailazimo na probleme kada nudimo inovacije. Bez obzira na vrstu inovacije, njih zanima koliki je obrt po polici u određenom vremenskom periodu.

Do 2008. godine nismo bili zastupljeni u velikim lancima, sve dok te godine nismo počeli saradnju sa „Tedikom“. Odlučili smo da uložimo više sredstava u nacionalnu TV kampanju, nakon čega su oni pristali da plasiraju naše proizvode. Kasnije su naši proizvodi našli mesto i kod ostalih partnera. Danas radimo sa gotovo svima.

Do sada imamo odličnu saradnju sa hard-diskontima, posebno sa lancima KAM i Kipper. Ta saradnja se svodi na proizvode sa najvećim obrtom; tu ne možete razvijati brendove, ali je saradnja uspešna jer su uslovi povoljni.

Kako je organizovana distribucija u kompaniji?

U kompaniji radi 6 komercijalista i 3 vozača, a na mestima gde nemamo sopstvenu isporuku sarađujemo sa subdistributerima. Oni su regionalno raspoređeni, svaki se brine o prodaji, ali imaju i ekskluzivno pravo da razvijaju brend. Proizvodi se mogu naći u celoj Makedoniji, ali i u Srbiji, na Kosovu i delom u BiH.

Da li planirate proširenje izvoza?

Da, Albanija nam je veoma interesantno tržište. Ali realno, tamo ćemo biti nov brend, a novi brendovi se najčešće porede po ceni. Ne želimo da nas tako posmatraju; imamo mnogo toga da ponudimo u pogledu kvaliteta i ne možemo se porediti sa konkurencijom samo kroz cenu. Kada je brend poznat, onda se on vrednuje i kroz kvalitet i zadovoljstvo korišćenja. Ne možemo ići sa nižim cenama jer bi to značilo smanjenje kvaliteta, a kod kvaliteta ne pravimo nikakve ustupke.

Koje su glavne karakteristike brendova pod okriljem „Arisa“? Koji je vodeći brend?

„Aris“ sarađuje sa italijanskom kompanijom koja nam servira novitete već plasirane na njihovom tržištu. U kojoj meri će te formule biti prihvaćene kod nas, zavisi od kupovne moći i navika potrošača. Iskustvo nam je pokazalo da su ti proizvodi dobro prihvaćeni. Funkcionalnost je ono što nas izdvaja. Možda naši proizvodi prividno imaju višu cenu, ali deterdženti moraju da rade svoj posao; uzalud je niža cena ako za istu namenu morate kupiti tri različita proizvoda.

Vodeći brend je, bez razmišljanja, Aris DeGrass. Vođeni zahtevima potrošača, napravili smo dve varijante: jednu sa blažim mirisom limuna i drugu koja je dvostruko koncentrisana.

Koja je poslednja velika investicija koju ste realizovali? Kakvi su planovi za naredni period?

Ove godine smo uložili u novu automatsku liniju za punjenje. U bliskoj budućnosti nemamo u planu druge velike investicije, ali to će zavisiti od osvajanja novih tržišta. Kada se to dogodi, svakako će se javiti potreba za proširenjem kapaciteta.

U kojoj meri politička situacija utiče na biznis i odluke o investiranju?

Za nas je kao realni sektor najvažnija stabilnost. Nije nam toliko bitna direktna finansijska pomoć koliko dugoročna stabilnost. Takođe, problem je nedostatak infrastrukture i zemljišta. Dešavalo se da kupimo parcelu koja je osporena na sudu a da mi to ne znamo. U Kumanovu, recimo, nema industrijske zone, što je tehnički i birokratski problem kada želite da gradite pogon. Potrebni su nam vladavina prava i efikasno donošenje odluka.

Kolika je trenutna uposlenost proizvodnih kapaciteta?

Naš proizvod je sezonski; od Uskrsa do oktobra imamo dvostruko veću proizvodnju. Sada već planski pravimo zalihe tokom zime kako bismo zadovoljili letnju potražnju. Ove godine imamo rast proizvodnje, kao i poslednjih osam-devet godina tokom kojih beležimo stabilan rast od 8 do 10%. Tokom leta kapaciteti su nam popunjeni 100%.

Nenaplaćena potraživanja su veliki izazov u FMCG sektoru. Da li je to problem i za vas?

Ne dozvoljavamo ulazak u klasične kreditne odnose. Ako se roba proda i naplati za mesec dana, smatram da i nama treba da bude isplaćena u tom roku. Dajemo valutu koja prati prodaju naših komitenata, ali ne možemo da kreditiramo njihovo kompletno poslovanje. Za sada imamo relativno dobru naplatu. Možda je to cena sporijeg razvoja, ali cilj je maksimizacija profita na zdravim osnovama.

Koliko su se promenili uslovi rada u Makedoniji tokom godina?

Promenili su se drastično. Tržište je otvoreno, mnogi uvoze proizvode sumnjivog kvaliteta po veoma niskim cenama, a kada vide da to nije održivo, dodatno obaraju cene da bi izašli sa tržišta. To nas stavlja pod pritisak ekonomski neopravdanih cena. Takođe, veliki uvozni budžeti omogućavaju stalne akcije i gratis proizvode na koje su se potrošači navikli. Mi ne kalkulišemo na taj način.

Razmišljate li o uvođenju bio ili organskih proizvoda?

Da, od oktobra uvozimo celu liniju kozmetičkih bio-proizvoda i sredstava za čišćenje iz jedne kompanije iz Bolonje. To su pravi proizvodi bez konzervansa i toksina sa rokom trajanja od samo šest meseci. S obzirom na to da je taj segment kupaca kod nas još uvek mali, nismo se odlučili za sopstvenu proizvodnju, već za uvoz.

Ko nameće trendove u FMCG sektoru?

Mislim da su to trgovci. Budućnost trgovine je u rukama hard-diskonta. Sve dok je platežna moć niska i dok se oni drže strategije probranih brendova na polici, njihov rast je zagarantovan.

Da li je e-trgovina budućnost?

Apsolutno. Naši planovi idu u tom pravcu, primarno zbog bio-proizvoda koje uvozimo. Pošto su to skuplji proizvodi kojih neće biti u konvencionalnim prodavnicama, e-prodavnica je idealan način da dođu do kupaca. Planiramo da ona proradi od oktobra ove godine, a nudićemo i pakete naših standardnih proizvoda (od 500 do 1.000 denara) sa besplatnom dostavom.

Kakva su očekivanja za kraj 2019. godine?

Profitabilnost možemo povećati isključivo osvajanjem novih tržišta. Do kraja godine očekujemo rast od 8 do 10% u proizvodnji i prihodima, što je trend koji uspešno održavamo godinama.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *